Vlakna se često zanemaruju u modernoj prehrani, ali igraju ključnu ulogu u održavanju zdrave mikroflore. Sloj dobrih bakterija u crijevima hrani se topljivim i netopljivim vlaknima, koja djeluju kao prebiotici – „hrana“ za probiotike.
Namirnice bogate vlaknima uključuju cjelovite žitarice (zobene pahuljice, smeđa riža), mahunarke (grah, leća, slanutak), povrće (brokula, špinat, mrkva) i voće (jabuke, kruške, banane). Kada se redovito konzumiraju, vlakna podržavaju redovitu stolicu, reguliraju razinu šećera u krvi i snižavaju kolesterol.
Studije su pokazale da ljudi koji konzumiraju dovoljno vlakana imaju veću raznolikost dobrih bakterija u crijevima. Raznolikost je važna jer različite vrste bakterija obavljaju različite funkcije: od metaboliziranja vitamina do borbe protiv patogena.
Preporučuje se konzumirati najmanje 25-30 grama vlakana dnevno. Za one s osjetljivim želucem, postupno povećanje unosa najbolja je strategija, uz puno tekućine, kako bi se izbjegla nadutost i plinovi.